Civil Society Sustainability Project (CSSP) - Projekat održivosti civilnog društva

Podržan od strane USAID-a u ukupnom iznosu od 400 hiljada dolara, projekat CSSP započet je u oktobru 2014., a završava junom 2018. godine. Udruženje Akcija izabrano je kao ključni partner za sektor kulture među ukupno 12 sektora u BiH. Cilj projekta je umrežavanje i kolektivno djelovanje kulturnih radnika u cijeloj Bosni i Hercegovini na sistemskim promjenama kulturnih politika u zemlji.

U prvoj fazi projekta, u februaru 2015. godine Udruženje Akcija je osnovalo neformalnu intersektorsku inicijativu/mrežu kulturnih radnika u BiH pod nazivom KULTURA 2020. Mreža ima više od 120 članova (institucija, nezavisnih kulturnih organizacija i pojedinaca iz cijele BiH), okupljenih oko zajedničkih principa djelovanja. Koordinacioni odbor mreže sačinjavaju ugledni predstavnici svih umjetničkih disciplina iz cijele BiH.

Kultura 2020
Osnivački skup mreže KULTURA 2020, februar 2015.
KULTURA 2020, Skupština
Skupština mreže KULTURA 2020, oktobar 2017.

Tokom ovog projekta, koji se realizira u saradnji sa Fondacijom Mediacentar Sarajevo, Udruženje Akcija izvršilo je analizu četiri javne politike u oblasti kulture i predložilo njihove promjene ili adaptacije, kroz kampanje u kojima je aktivno učestvovala mreža KULTURA 2020. 

Tokom 2015. godine u sklopu projekta je pokrenuta i realizirana inicijativa „Ja sam Muzej“ za podršku Zemaljskom muzeju BiH. Tokom 45 dana kampanje „Dežuram za Muzej“ podršku Muzeju dalo je više od 5 hiljada građana BiH, a kampanja je rezultirala otvaranjem Muzeja 15. septembra 2015. Mnogi komentatori smatraju ovu kampanju najvećim uspjehom civilnog društva u posljeratnoj BiH. Kampanja je nagrađena prestižnom nagradom za kulturno nasljeđe Europa Nostra, a Grand Prix su ravnopravno podijelili Zemaljski muzej BiH i Udruženje Akcija. Kampanju je finansijski podržao i Fond Otvoreno društvo BiH.

Akcija Ja sam Muzej
Aktivisti inicijative Ja sam Muzej, avgust 2015.

U sklopu CSSP projekta pokrenuta je i inicijativa o formiranju Deska Kreativna Evropa za BiH, tehničkog profesionalnog tijela koje nije postojalo u BiH, a njegovo je postojanje i funkcioniranje obaveza svake države koja je potpisala sporazum pristupanja programu Kreativna Evropa. Akcija je kreirala policy preporuke koje su zagovarale tzv. slovenački model, u kome je desk izmješten izvan (državnog) ministarstva, a njegovu funkciju vrše organizacije civilnog društva koje komisija ocijeni najkvalitetnijim kandidatima na javnom tenderu. Ministarstvo civilnih poslova BiH prihvatilo je ovaj prijedlog i raspisalo javni poziv. Od nekoliko kandidata najuspješniji je bio konzorcijum dvije organizacije, Udruženja Akcija iz Sarajeva i produkcijske kuće Vizart iz Banja Luke, koji i obavlja funkciju Deska Kreativna Evropa za BiH za period 2015–2020.

Uspostava Deska Kreativna Evropa BiH
Analiza kojom je započela kampanja o uspostavi Deska Kreativna Evropa BiH, mart 2105.

Naredna kampanja u sklopu projekta CSSP istaknula je važnost izrade strategija za kulturu na svim administrativnim nivoima u BiH. Kao taktički pristup ovoj temi, poslužio je najstariji program za kulturu na nivou EU – Evropska prijestonica kulture (EPK). Naime, kako je osnovni uslov za aplikaciju za EPK postojanje kulturne strategije na nivou grada, predstavnici Akcije su održali desetine sastanaka sa predstavnicima gradskih i kantonalnih administracija predstavljajući šanse i mogućnosti projekta EPK za lokalnu zajednicu, regiju i državu.

Kulturna strategija
Nacrt kulturne strategije Srednjobosanskog kantona, novembar 2017.

Potaknuti informativnom i zagovaračkom kampanjom Akcije, dva grada iz BiH – Banja Luka i Mostar – najavili su kandidaturu za titulu EPK 2024. Administracije oba grada već su kreirale timove koji rade na kreiranju kulturnih strategija, kao i same aplikacije za EPK (takozvana bid book). U skladu s postulatima i vrijednostima EPK, aplikacije moraju biti maksimalno inkluzivne i participativne: kulturni programi previdviđeni za godinu titule moraju biti namijenjeni svim segmentima društva, ne samo kao konzumentima, nego i kao stvaraocima kulturnih sadržaja. Rok za predaju aplikacije je oktobar 2018. Sama činjenica da su pokrenuti strateški procesi u kulturi na nivou gradova i kantona u BiH ogroman je uspjeh imajući u vidu dosadašnju, uglavnom kratkoročne i ad-hoc prakse resorne administracije. Osim toga, činjenica da su kulturni radnici Mostara po prvi put konsenzusom odlučili da podržati kandidaturu grada za EPK, te da se redovno sastaju radeći na aplikaciji, predstavlja jedan od najvećih uspjeha kulturnog sektora u ovom gradu od Dejtona do danas.

Evropska prijestonica kulture Mostar
Skup o kandidaturi Grada Mostara za naslov Evropska prijestonica kulture, maj 2017.
Predstavnici timova EPK
Predstavnici EPK timova Banja Luke i Mostara, oktobar 2017.

U sklopu projekta podignut je i web portal za kulturne politike i prakse Kultura.ba. Portal ima svrhu educirati kulturne radnike o najnovijim kretanjima u oblasti kulturnih politika i upravljanja kulturom, te doprinijeti produkciji znanja o stanju u kulturi u BiH baziranog na istraživanjima, analizi i objektivnim činjenicama, a ne na neutemeljenim, paušalnim i proizvoljnim tvrdnjama kakve, nažalost, još uvijek prisutne u kulturnom sektoru, na čiju dimaniku nepovoljno utječu.
 


01.10.2014 - 02:00 do 30.06.2018 - 02:00