U ponedjeljak, 27.04.2026. s početkom u 12 sati u Despića kući bit će upriličen naučni skup pod nazivom “Prostor današnjeg Sarajeva u antičko doba” u organizaciji Filozofskog fakulteta – Odsjek za historiju i Odsjek za arheologiju Univerziteta u Sarajevu, Centra za historijska istraživanja i JU Muzeja Sarajeva. Učesnici skupa su ugledni profesori antičke historije, arheolozi, istraživači i muzeolozi čija su naučna i stručna istraživanja, donijela nove činjenice i na osnovu njih nove rezultate i historiografske interpretacije.
To su: Salmedin Mesihović, Dina Vajzović-Balihodžić, Adnan Muftarević, Jesenko Hadžihasanović, Amra Šačić Beća, Edin Veletovac i Goran Popović. Dok će prisutne pozdraviti dekan Filozofskog fakulteta Adnan Busuladžić i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
Dinamična platforma za multidisciplinarni dijalog
Naslijeđe sarajevske regije duboko je ukorijenjen u antičkoj prošlosti, o čemu arheološki nalazi i svjedočanstva antičkih pisaca. To je baza na kojoj počivaju i najnoviji pogledi na antičku historiju sarajevske regije. Ovaj naučni skup zamišljen je kao dinamična platforma za multidisciplinarni dijalog o bogatom antičkom naslijeđu sarajevske regije, s primarnim fokusom na prostor nekadašnjeg rimskog municipija Aquae S… Okupljajući istraživački potencijal profesora i asistenata sa Odsjeka za historiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, uz doprinos kustosa Muzeja Sarajeva, skup teži integraciji različitih naučnih perspektiva u cjelovitu sliku antičke prošlosti. Kroz seriju izlaganja, učesnici će dešifrovati složene slojeve antičkog bitisanja. Narativ započinje analizom duhovne kulture i religijskih identiteta, gdje epigrafski izvori i specifični nalazi, poput čuvene patere s Ilidže posvećene kultu Kibele, otkrivaju fascinantne veze između daleke Frigije i sarajevskog polja. Ova istraživanja upotpunjuju se uvidima u rano kršćanstvo, prateći transformaciju duhovnog pejzaža regije.
Poseban akcenat stavljen je na svakodnevicu i materijalnu kulturu. Kroz prizmu arheoloških nalaza i rezultate istraživanja ville rustice porodice Publija Elija Viktorina, rekonstruišu se životni prostori i privatne sfere rimskih stanovnika. Ekonomska dinamika i trgovački tokovi oživljavaju se kroz „govor srebra i šapat bakra“ odnosno detaljnu numizmatičku analizu opticaja novca na lokalitetu Aquae S…
Konačno, skup postavlja i ključna pitanja o budućnosti, nudeći kritički osvrt na trenutno stanje i perspektive očuvanja rimskog kulturnog naslijeđa. Rezultat ovog susreta bit će snažnije povezivanje akademske zajednice i institucija kulture, čime se stvara čvrst temelj za dalju naučnu valorizaciju i promociju antičkog Sarajeva kao nezaobilaznog dijela evropske civilizacijske baštine.
