Na današnji dan, 22. januara 1788. godine, rođen je Lord Byron, jedan od najvažnijih i najutjecajnijih pjesnika evropskog romantizma – ali i mnogo više od toga. Byron nije bio samo književna figura, već kulturni fenomen, simbol buntovništva, slobode i umjetnika koji ne odvaja život od djela.
Za razliku od mnogih autora svog vremena, Byron nije pisao o pobuni iz sigurne distance.
On ju je živio. Njegova poezija bila je lična, strastvena, politična i često provokativna
Teme slobode, individualizma, unutrašnjih konflikata i društvene nepravde učinile su ga glasom generacije koja je tražila više od poezije – tražila je stav.
Prva moderna „rock zvijezda“ književnosti
Lord Byron se često naziva prvom modernom slavnom ličnošću.
Njegov privatni život bio je jednako praćen kao i njegovi stihovi – skandali, ljubavi, putovanja i politički angažman činili su ga ikonografskom figurom 19. stoljeća.
Njegov lik stvorio je pojam tzv. “byronovskog heroja”: mračan, emotivan, buntovan, individualan. Arhetip koji će kasnije snažno utjecati na književnost, film i popularnu kulturu.
Byronova priča ne završava u salonima Londona. Godine 1824. umire u Grčkoj, gdje se aktivno uključio u borbu za grčku nezavisnost od Osmanskog carstva. Rijetko koji umjetnik je doslovno dao život za ideale o kojima je pisao.
U vremenu kada se od umjetnika često traži da budu neutralni, prilagodljivi i „bezopasni“, Byron nas podsjeća da umjetnost može i mora biti: angažirana, lična i rizična. Njegovo nasljeđe živi ne samo u književnosti, već i u ideji umjetnika kao javne, odgovorne i slobodne ličnosti.
Na današnji dan, prisjećamo se Lorda Byrona – pjesnika koji je pokazao da riječi imaju težinu samo onda kada iza njih stoji život.
