Street Food Fest Banja Luka 2026 okupio je ljubitelje dobre hrane, muzike i druženja, donoseći u grad spoj različitih okusa, zabave i prave festivalske atmosfere. Festival je trajao od 23. jula do 1. augusta 2026. godine, a tokom deset festivalskih dana posjetioci su imali priliku uživati u raznovrsnoj gastronomskoj ponudi, muzičkom programu i brojnim sadržajima koji su Banju Luku pretvorili u mjesto susreta i dobre energije.
O organizaciji festivala, njegovom razvoju, publici, ali i ideji koja stoji iza cijelog projekta, sa nama je razgovarao Zoran Matić, promoter Street Food Festivala Banja Luka.
Kako je nastala ideja za Street Food Fest Banja Luka i jeste li tada, na samim počecima, mogli zamisliti da će prerasti u ovakav događaj?
Street Food Festival Banja Luka je ove godine održan prvi put. Predstavlja jedan novitet u našem gradu i donosi one vrijednosti koje svako od nas treba i da, tokom ljeta, bude prilika za sve ljude da se druže, uživaju, zabave, probaju dobru hranu, provode vrijeme sa onima koje vole i da uživaju dobroj muzici.
Mi smo zamislili da organizujemo jedan porodični festival, festival koji će ponuditi ljudima vrhunsku gastronomiju koju imamo u našem gradu. Gdje će svaka kućica da predstavi neku hranu koju ljudi ili vole ili znaju za nju ali nisu probali.
Ideja je bila, budući da je ovo jedan od najdužih festivala u regionu, traje deset dana i dešava se prvi put, ideja je bila da prvenstveno našim građanima, onda svim gostima naše grada, ponudimo da svako veče mogu da pojedu jedno jelo koje vole, tu aludiram na banjalučki ćevap, pizzu, hamburger i slične stvari, a sa druge strane i da probaju neka jela koja nisu imali priliku probati. Tu mislim na Bao bunse, kinesku kuhinju, takitose, Philly cheesestake ili juneće repove sa tartufima, na primjer, to su jela koje ćete pronaći na našem festivalu.
Kada smo počeli sa realizacijom projekta, došli smo na ideju da se iskoriste tereni kod Prirodno-matematičkog fakulteta, uz banjalučki voljeni park „Mladen Stojanović“.
Idealne reakcije i oduševljenje ljudi
I mogu vam reći da se to pokazalo kao, ono kako naš narod kaže, „il’ pukovnik, il’ pokojnik“. Tu se nikada nije desio ni jedan ovakav pogađaj, a tereni postoje već duže vrijeme, od onog čuvenog banjalučkog zemljotresa. Prilikom reparacije grada, od sredine 70. godina prošlog vijeka, ovaj prostor je nekako tu.
I evo, pokazalo se kao idealno jer je prihvaćeno od strane svih naših građana. Kad kažem svih, tu prvenstveno mislim da nam dolaze čitave porodice, parovi, društva, ekipe koje uživaju u restoranima, u dobroj hrani, u dobrim večerama, pa dođu kod nas u ovaj ambijent. Ali dolaze nam ljudi sami, dolaze da vide kako to izgleda. Sada ću da kažem nešto, možda i u ime čitave ekipe, ali prvenstveno moje neko mišljenje, ja sam mogao da namaštam jedno 35% ovakve prihvaćenosti festivala.
Idealne reakcije, oduševljenje ljudi na izgled, trud ljudi koji su pravili sam izgled festivala, odnosno da budem precizniji izgled kućica, da to izgleda na jednom evropskom, svjetskom nivou, gdje su glavni komentari „kao da nismo u Banja Luci“, „kao da smo negdje na onim mjestima koja gledamo na Instagramu, na društvenim mrežama“. Mi na taj način postavljamo, ja to uvijek govorim, Banja Luku, Bosnu i Hercegovinu, Balkan, Zapadni Balkan, kako god hoćete, u samo srce Evrope. Ma koliko god pokušavali da nas odvoje na sve moguće načine, mi izgledamo i živimo kao Evropa, a imamo našu balkansku dušu, koja vrijedi. Tako da je nekako sve to spojeno u ovaj naš festival i kako kažu ove estradne zvijezde, ne krijem zadovoljstvo da hvalim ovaj festival i da pozovem sve divne ljude da upoznaju Banja Luku u vrijeme Street Food Festivala.
Street food festivali posljednjih godina postaju sve popularniji. Šta mislite, zbog čega ljudi danas traže upravo ovakav način druženja i šta ih privlači da ovako provode svoje slobodno vrijeme?
Privlači ih to što ovo nije „uniformisan“ događaj. Kad kažem „uniformisan“ događaj, ne mislim ništa loše. Ali većina, recimo 80% događaja je uniformisano. Ili za rokere, ili za narodnjake, ili za VIP, ili za ljubitelje auta, ili za ljubitelje jedne hrane, kao npr. neki Burger fest, nazovemo ga tako. Street Food festival, ovakvog tipa kakvog smo mi napravili, sa ambijentom, sa različitom gastro ponudom i sa sjajnom muzikom, je festival za sve. Kao Politkin zabavnik, od 7 do 107. Privlači ljude i mogućnost da dođu i probaju nešto zanimljivo od hrane, jer svi vole da jedu, da čuju dobru muziku i ono najvažnije je da sretnu nekoga ako ga ne bi sreli inače. Sinoć, na festivalu sretnem kolegu koji pripada rock'n'roll strukturi našeg grada i kaže „ja volim ove događaje samo zato što vidim ljude koje ne vidim po deset godina“.
Vrijeme prođe, ne vidimo se
I to je zaista tako. Nemamo iste navike, nemamo ista mjesta, ne sretnemo se, prođe vrijeme jer petak, subota, petak, subota, samo ide jedno za drugim, od ponedjeljka do petka mi ne znamo kako je prošlo. Vrijeme prođe, ne vidimo se.
I onda se ovdje sretnemo, družimo i nekako ta energija sama od sebe gradi festival.
Ja volim reći, alkoholnim, konobarskim rječnikom, to je „Angel's Share“. Kad se napravi viski pa odstoji u buradi, pa onih 30% što nestane. E taj „Angel's Share“ je bukvalno ova energia koju sad vidite. Ovi neki ljudi koji se sreću, grle, koji predlažu jedni drugima jela, to je ono na što mi ne možemo da utičemo.
Zbog toga, tačno zbog tog momenta, ljudi vole ovakve festivale. Onda se na to nadograđuje izgled festivala, organizacija festivala, ponuda hrane, ponuda muzike, ponuda pratećih sadržaja. Mi ovdje imamo 3 – 4 strukture pratećih sadržaja koji, bukvalno, podižu ovaj festival na jedan nivo novog iskustva. A ako posmatramo razvoj turizma, gastronomije, ugostiteljstva, hotelijerstva, u svijetu, ne samo kod nas, trenutno je najviše na cijeni iskustvo. Prije će vam jedan ozbiljan turista iz svijeta platiti da boravi na selu u Crnoj gori, nego da posjeti Monte Carlo.
Iza svakog uspješnog festivala stoji mnogo ljudi koje publika često ne vidi. Kako izgleda organizacija jednog ovakvog događaja i šta je najveći izazov?
Na ovo pitanje, nažalost, ne smijem da ti odgovorim u nekom ozbiljnom smislu, iz razloga što smo mi ekipa koja od starta vjeruje u ovu ideju. Jedini je problem bio koliko će konobaru trebati vremena da samelje kafu i da nam napravi kad smo sjedili u kafani i dogovarali sve. Bukvalno želim da kažem da je presudno razumijevanje između ljudi.
Mi smo popili dvije kafe i riješili kompletan festival. Naravno, tu dosta ima i do toga što su u realizaciju festivala uključeni neki ljudi koji godinama rade ovakve vrste događaja.
Ljudi prihvataju tu našu srčanosnost
Znali smo šta nećemo i znali smo koliko ne znamo. Ovim što kažem, želim da pomognem nekome ko možda ima ideju da napravi neki sličan festival. Organizacija događaja se zaista svodi na te dvije činjenice: koliko ne znamo i šta nećemo. To smo odmah popisali i dobili smo ovaj festival. Sve ostalo je surova egzekucija već ustaljenog procesa. Ovakav princip festivala jednostavno zahtijeva predanost. Zahtijeva da vjerujete u ideju. Ja kad sam ušao u projekat, mogu opet da govorim samo u moje ime, od prve tri rečenice sam znao da će ovo ovako da bude, vjerovao sam u ideju.
I onda nekako se pokazalo kao realno da smo svi vjerovali da smo uradili taj posao kako treba. I evo i ljudi prihvataju tu našu srčanosnost, u tome svemu.
Šta biste voljeli da posjetioci ponesu sa sobom kada se festival završi? Da li je to uspomena, novi prijatelji, dobra hrana ili nešto sasvim drugo?
Volio bih da svi upoznaju identitet Banja Luke. Banja Luka je unikatan grad u mnogočemu. Ona odudara svojim izgledom od sve jednog bosanskohercegovačkog grada. A razlog je taj što je nama došao nišlija jedan, po nalogu kralja Aleksandra, ovi mu rekli „napravi grad“. I on šta će, obrazovao se tako kako se obrazovao, bio po gradovima kao što su Niš, Novi Sad i slično, pa napravio jedan atipičan grad koji je naslonio na istorijsko nasljeđe koje mi imamo uz Ferhadiju, Kastel i slično. Tako da je Banja Luka svojim izgledom atipičan grad. Banja Luka je jedini grad u svijetu koji ima čamac koji ide uzvodno. To je čuveni banjalučki dajak. Ima poseban ćevap. Mislim da je to jedino jelo koje je, da kažemo produkcijski, nastalo u livnici. A razlog je taj, što je jednom italijanu, koji je osmislio oblik banjalučkog ćevapa, banjalučka livnica Jelšingrad, napravila mašinu za te ćevape.
Posvećeni dobrom druženju, dobroj energiji i nekim novim poznanstvima
Imamo različnu strukturu ljudi iz razloga što smo univerzitetski grad, imamo divnu energiju, sjajne koncerte, imamo Street Food Fest, gdje svi ljudi iz našeg grada dolaze da se druže. Tako da bih volio da ljudi dođu, upoznaju grad, dožive ga, probaju banjulučki ćevap, provozaju se dajakom, odu na Šehitluke, pogledaju Banja Luku iz ptičje perspektive, osjete hladnoću rijeke Vrbas i topotu našeg festivala. Da probaju nova jela, da čuju dobre lokalne bendove i da dobiju barem pet novih brojeva u mobilnom telefonu ili deset pratitelja na Instagramu, kojima će se ubuduće javljati za kafu kad dođu u naš grada i oni njima kad odu u njihove gradove.
Tako da smo mi ovde, bukvalno, posvećeni dobrom druženju, dobroj energiji i nekim novim poznanstvima. Street Food Festival je samo jedan kanal koji omogućava te stvari ljudima i mi smo ponosni za to.
Fotografije preuzete sa: Street Food Fest Banja Luka FB/INSTA
