Povelja Kulina bana, napisana 29. augusta 1189. godine, jedan je od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke historije i neprocjenjivo svjedočanstvo državnosti, pismenosti i diplomatske tradicije srednjovjekovne Bosne.
Prošlo je 837 godina otkako je ban Kulin dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Dubrovnika izdao dokument kojim im garantuje slobodu kretanja, trgovine i sigurnost na prostoru kojim je upravljao.
Nastala kao sporazum o prijateljstvu i trgovini, Povelja je s vremenom postala mnogo više od diplomatskog dokumenta. Ona svjedoči o političkoj organizovanosti srednjovjekovne Bosne, njenim odnosima sa susjedima, razvijenoj administraciji i kulturi pisane riječi.
Zbog njenog historijskog značaja Povelja Kulina bana često se simbolično naziva „rodnim listom Bosne“. Njene riječi potvrđuju da je Bosna prije više od osam stoljeća imala vlast, uređene međunarodne odnose i jasno oblikovan prostor u kojem su se susretali ljudi, roba, jezici i kulture.
Dokument mira, povjerenja i otvorenosti
Posebna vrijednost Povelje nalazi se i u poruci koju ona nosi. U vremenu kada su putovanja bila zahtjevna, a trgovina zavisila od političke sigurnosti i međusobnog povjerenja, ban Kulin dubrovačkim trgovcima obećava slobodno kretanje, zaštitu i gostoprimstvo.
Zbog toga Povelju možemo posmatrati i kao rani dokument saradnje, dobrosusjedstva i otvorenosti prema drugima.
Njena poruka ostaje aktuelna i danas: zajednice se razvijaju kada među ljudima postoje povjerenje, sloboda razmjene, odgovornost i poštovanje date riječi.
Pisana riječ čuva identitet
Povelja Kulina bana podsjeća nas da pisana riječ nije samo način prenošenja informacija. Ona čuva historijsko pamćenje, jezik, identitet i trag jednog vremena.
Da Povelja nije zapisana i sačuvana, naše znanje o srednjovjekovnoj Bosni bilo bi siromašnije. Upravo zato knjige, rukopisi, povelje, biblioteke i arhivi imaju nezamjenjivu ulogu u očuvanju kulturnog naslijeđa.
Od srednjovjekovnog rukopisa do savremene štampane i digitalne knjige, ista nit povezuje generacije: potreba čovjeka da svoja znanja, iskustva, vrijednosti i poruke ostavi onima koji dolaze poslije njega.
Od Povelje do Sajma knjige u Tuzli
Sjećanje na Povelju Kulina bana prirodno se povezuje s misijom Sajma knjige u Tuzli – promocijom knjige, čitanja, znanja, pismenosti i kulturnog dijaloga.
Sajam knjige nije samo mjesto prodaje i predstavljanja novih izdanja. On je prostor susreta autora i čitalaca, učenika i profesora, izdavača i biblioteka, kulturnih institucija i građana. To je mjesto na kojem se njeguje svijest da društvo koje čita bolje razumije svoju prošlost, odgovornije oblikuje sadašnjost i sigurnije gradi budućnost.
Obilježavajući 837 godina Povelje Kulina bana, odajemo priznanje jednom dokumentu, ali istovremeno slavimo trajnost bosanskohercegovačke pisane riječi.
Povelja nas podsjeća da ono što je zapisano može nadživjeti vrijeme, granice i generacije. Ona nas obavezuje da čuvamo vlastito kulturno naslijeđe, razvijamo kulturu čitanja i mladima približavamo dokumente na kojima počiva naše historijsko pamćenje.
Od Povelje Kulina bana do današnjih knjiga – riječ ostaje jedan od najvažnijih čuvara Bosne i Hercegovine.
Sajam knjige u Tuzli bit će održan od 23. do 27. septembra 2026. godine u HKC-u „Sveti Franjo“ u Tuzli, pod sloganom:
